Poslijediplomski specijalistički studij Marketing posebnih područja

Facebook Page - Marketing posebnih područja Google+ - Marketing posebnih područja
Naslovna » Profesori » Anđelko Milardović

Anđelko Milardović

milardovic       

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović
Institut za migracije i narodnosti, redoviti profesor u trajnom zvanju
e-mail: andelko.milardovic@cpi.hr

Anđelko Milardović hrvatski politolog , sociolog i profesor političkih znanosti. Znanstveni istraživač Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba u statusu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Utemeljitelj je i voditelj Centra za politološka istraživanja , te odnedavna think tank Instituta za europske i globalizacijske studije. Gostujući je profesor na Sveučilištima u Zagrebu , Dubrovniku , Osijeku i Koprivnici. Živi i djeluje u Zagrebu.

Politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na temi Znanost kao proizvodna snaga kod profesora filozofije Davora Rodina. Na istom je fakultetu magistrirao 1986. s temom Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić. Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu na temi Spontano i instutucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva modelateta političkoga djelovanja, kod profesora Vukašina Pavlovića. Od 1987. trajno je zaposlen u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu, u statusu znanstvenog savjetnika, u tranjom zvanju gdje se bavi istraživanjem migracijske politike i ksenofobije.
Na studijskim usavršavanjima bio u Göttingenu (1987.), Bonnu (1991.), Beču (1994.). U Heidelbergu (1994.) bio na Institutu za politologiju kod profesora Kluasa von Beymea. Od 1981. do 1987. radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku. Godine 1987. seli u Zagreb gdje se trajno zapošljava u Institutu za migracije i narodnosti. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine izabran je u naslovno zvanje redovitog profesora (prvi izbor), iz područja politička teorija.
Od 1997. do 2009. predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu kolegije Politologija, Sociologija politike i Suvremne političke ideje i ideologije, a na studiju Mediji i kultura društva Sveučilište u Dubrovniku Uvod u politologiju, Povijest političkih ideja, Suvremene političke ideje i ideologije. Od 2012. na Sveučilištu u Osijeku predaje na poslijediplomskom studiju Politički marketing. Kao gostujući profesor predaje na Visokoj školi za odnose s javnošću i studiju medija (Kairos) u Zagrebu kolegij Politologija. Na Visokoj školi za primijeneno računarstvo iz Zagreba izvodi kolegije Sociologija informacijskoga društva i Sociologija globalizacije. Odnedavna na Medijskom sveučilištu u Koprivnici predaje Pojmove politike i ideje.
Godine 1994. u Osijeku je utemeljio nakladničku kuću Pan liber specijaliziranu za područje politologije, 2001. Centar za politološka istraživanja (www.cpi.hr) specijaliziran za istraživanje tranzicije, globalizacije, političkih stranka i sustava, čiji je dugogodišnji voditelj.
Za studija na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pod utjecajem je profesora njemačke filozofske i sociološke škole. Hegel, Marx, Nietzsche, Husserl, Heidegger te predstavnici njemačke filozofske antropologije Plessner, Scheller i Gehlen filozofi su čija je djela studirao. Iz područja filozofske antropologije obranio je magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji Arnolda Gehlena. Što se sociologa iz germanskog kruga tiče najviše traga ostavili su Max Weber, Alfred Schütz, Georg Simmel, Niklas Luhmann, a u posljednje vrijeme Ulrich Beck s interpretacijom globalizacije i društva rizika.
Tijekom istraživačke i nastavničke karijere orijentirao se na filozofiju politike, povijest političkih ideja i političku teoriju, s posebnim osvrtom na suvremene političke ideje i ideologije. U kontekstu političke teorije pojavio se kao prireditelj hrestomatija iz područja političkih sustava Austrije i Savezne Republike Njemačke. Krajem devedesetih godina 20. stoljeća počeo se baviti sustavnim istraživanjem različitih dimenzija globalizacije, a u posljednje vrijeme političkom teorijom demokracije odnosno postdemokracije u doba globalizacije.